Četvrtak , 28. Mar, 2024

KULTURA - CULTURE

Promovisana zbirka priča ''Božanstvena vukojebina'' Selme Musaefendić (FOTO)

img

Zašto ja volim ili 'volim' Maglaj, ostaje pitanje časti i ljudskosti. Nisam jedina. Jer što nas je više, postoji nada da izliječimo tu prokletu bolest, bez koje bi, priznajem, bilo pomalo i dosadno živjeti ovdje. Prestaću ga voljeti kad se ne budem imala zašta boriti“. Odlomak je ovo je iz jedne od priča iz zbirke „Božanstvena vukojebina“ koju potpisuje Selma Musaefendić. Zbrika je predstavljena Maglajkama i Maglajlijama, a za promociju se u čitaonici Biblioteke tražila stolica više. „Hvala Selmi što nas ponekada vrati nama samima“, rekla je u uvodu promocije Nina Bunjevac-Salkić, direktorica Biblioteke.

Priče prvo objavljivala na Facebook-u

Zbrika sadrži 55 kratkih priča, koje su, kako je sama autorica naglasila, prožete sa puno humora, sarkazma, ironije pa i crnog humora. Priče je počela pisati prije sedam godina i objavljivati ih na društvenim mrežama. Počele su se čitati i komentarisati, a najjači vjetar u leđa, da nastavi da piše, dala joj je profesorica u penziji Marija Miljković. „Svi koji su čitali moje priče, počeli su mi savjetovati da počnem prikupljati ono što sam napisala i da jednog dana objavim zbirku. Tako sam i uradila. Priče su nastajale od momenta do momenta, u zavisnosti šta mi je bila inspiracija, da li nepravda prema ženama, religijska dvosmislenost, politika, promjene u društvu u posljednjih 20 godina. Velika većina mojih čitalaca trenutno živi van Bosne i Hercegovine, a uglavnom se radi o starijoj populaciji. 'Krala sam' iskustva od svojih roditelja i starijih osoba, pa se većina starije čitalačke publike i prepoznaje u mojim pričama, slažu se s onim što pišem i sviđa im se. I od svih njih sam dobila veliku podršku, dok mlađe čitalačke publike trenutno nema, ali voljela bih da upoznaju i pročitaju ono što sam napisala“, kazala je autorica zbirke Selma Musaefendić.

Ono što je sama Selma naglasila jeste da su joj velika inspiracija bili tekstovi Marka Vešovića, kojeg izuzetno voli i cijeni, a pokušava da slijedi njegov narativ. Od čitalaca očekuje da im se priče svide, da ih prepričavaju jedni drugima, što bi je motivisalo da i dalje piše jer ova zbirka priča samo je uvod u ono što slijedi iz njenog pera. Namjera joj je da protagonista budućih, kratkih priča, bude jedna osoba. „Istražujem i učim i kako se piše roman, željela bih se okušati i u tim vodama“, dodala je Selma.

Velika borkinja protiv mržnje

U 55 priča koje čine zbirku, Selma Musaefendić je pisala o ratu, o postratnim godinama i traumama, govori o ženama, komšijama iz ulice u kojoj je odrasla i kojih više nema, ona govori i o svome djetinjstu i velika je borkinja protiv mržnje. Mnogi će se upitati zašto upravo naslov „Božanstvena vukojebina“? Nekome ko ne razumije šta su satira i ironija, samo naslov će se učiniti nepristojan, degutantan, vulgaran, ali to je u stvari u prenesenom značenju. Jeste, činjenica je, Selma ne piše pravim književnim stilom, ona piše na jednostavan način, za nas, obične smrtnike. Selma nije rođena u Maglaju, ona je po rođenju Banjalučanka, ali je ovdje odrasla, živi ovdje, voli i ponosna je na ljude, ona jednostavno voli Maglaj“, naglasila je promotorica zbirke Hana Čaušić.

Zbirku priča „Božanstvena vukojebina“ publikovala je sama autorica, a dizajn omota knjige potpisuje akademski slikar Vjekoslav Bojat. Na promociji je odabrane priče čitao Admir Ahmetbegović, a Azahari Omersoftić je prisutnima poklonio i nekoliko kompozicija.



N.Br./maglaj.net