Ponedeljak , 03. Aug, 2020

Koronavirus u Maglaju

0 slučaja (trenutno)
755 testirano
0 samoizolacija
147 oporavljenih

VIJESTI - NOVOSTI - NEWS

Al Jazeera: Priča ljekara koji je Maglaj spasio od epidemije COVID-a 19

img

Nije sreća nego su znanje i predanost medicinskog osoblja spasili Maglaj od sudbine kakvu su prije samo nekoliko sedmica proživljavali stanovnici gradova srbijanskog dijela Sandžaka. Možda bi, govoreći čisto hipotetički, u Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu COVID-19 ostavio manje razorne posljedice da su njihovi ljekari i građani znali za slučaj Maglaja, slučaj koji je jedinstven u periodu rapidnog širenja zaraze i to jedinstven po dobrom i uspješnom upravljanju zdravstvenom krizom.

Da Maglaj ne bude crna statistička tačka u medijskim izvještajima o pandemiji COVID-a 19 najzaslužniji su uposenici Instituta za zdravlje u Zenici, maglajskog Doma zdravlja i pripadnici policijske uprave Maglaj, koji su združenim snagama vodili borbu protiv širenja zaraznog oboljenja. Uspjeh je zajednički, a u pobjedi je učestvovalo i stanovništvo Maglaja svojom discipliniranošću i spremnošću da slušaju epidemiološke odredbe koje su propisivale nadležne medicinske i administrativne institucije.

Ali, ipak, svega ne bi bilo da znanje jednog čovjeka, njegova minucioznost i predanost poslu nisu postavljeni na čelo tima koji se borio sa zdravstvenom krizom. Doktor Alis Kozica ne želi da se ističe, ne želi da se njegova ličnost stavlja u prvi plan, ali bez njegovog stručnog upravljanja organizmom ljudi, koji su se borili protiv pandemije, rezultati bi bili mnogo gori, a u borbi protiv zarazne bolesti to doslovno znači da bi stanovništvo Maglaja moguće bilo desetkovano COVID-om 19.

Kada je na početku razgovora za Al Jazeeru čuo lijepe riječi i pohvale zdravstvenih radnika koji su ga preporučili za iznošenje vlastite pripovjesti samo je skromno rekao „hvala, to su sve dobri ljudi, ali možda malo pretjeruju“, a onda je spremno počeo opisivati kako je uopšte došlo do problema sa virusom COVID-a 19 u Maglaju i zašto je ta mala sredina bila prinuđena pomoć tražiti od uposlenika Instituta za zdravlje.

Grad bez epidemiologa

S obzirom da u Maglaju trenutno nemaju epidemiolga, pošto je njihova higijensko – epidemiološka služba ostala bez epidemiologa, jer je epidemiolog otišao u penziju tako da oni imaju samo dva sanitarna inžinjera na službi. Prvi slučaj zapravo je otkrila jedna doktorica Mladena Lazić koja je inače pulmolog i radi u Domu zdravlja Maglaj, gdje je na osnovu rengenskog snimka otkrila kod jednog starijeg čovjeka promjene na plućima tako da je to bio signal, a na na osnovu kliničke slike da se radi vjerovatno o COVID –u 19. Nakon testiranja utvrdi se da je taj čovjek pozitivan na covid. Obzirom da je su njegovi kćerka i zet uposlenici jedne firme pretpostavilo se da nisu i oni možda pozitivni, međutim kada su se testirali oni su bili negativni ali njihova djeca su pozitivna“.

Kozica objašnjava da se nije mnogo oklijevalo sa djelovanjem i odmah se krenulo u seriozno epidemiološko ispitivanje koje je obuhvatilo ne samo prve kontakte zaraženog nego i njegovu okolinu i širu društvenu zajednicu.

Krenulo se u epidemiološko istraživanje u okviru naselja da li je možda preko djece došlo do pozitivnih slučajeva. Poslije nekoliko dana u porodičnu ambulantu pojavi se pacijentica koja je uposlenica firme sa lošim simptomima. Imala je neke tegobe i lošu kliničku sliku i nakon testiranja utvrdi se da je covid pozitivna. Onda smo napravili vezu sa firmom. Vlasnik firme je odmah čim je saznao da je punac od prvog uposlenika testiran pretpostavio o čemu je riječ i u tom strahu da se nije nešto desilo u firmi on je sve radnike poslao na godišnji odmor“.

Čim se potvrdila sumnja kako su zaraženi uposlenici iste firme krenulo se u testiranje cijelog kolektiva i članova njihovih porodica čime je epidemija nakon relativno kratkog vremena stavljenja pod kontrolu pojašnjava dalje Kozica. Uz pomoć uposlenika maglasjkog Doma zdravlja i lokalne policije oboljeli od COVID-a su premještani u izolatorij u Zenici, a njihovi kontakti su držani u stanju fizičke samoizolacije.

Kasnije, kada smo testirali prve kontakte druge uposlenice koja je bila pozitivna, a koja je bila brigadir u toj firmi, vidjeli smo da je vliki broj pozitivnih. Onda smo testirali i članove njihovih porodica i na taj smo način uspjeli da presječemo širenje infekcije. Dakle, stavljanjem pozitivnih u hospitalizaciju u izolatorij u Zenici, a kontakte članova porodica stavljali smo u kućnu izolaciju, odnosno na zdravstveni nadzor sa zabranom kretanja. Ta prva firma je išla tako. Veliku pomoć u ljudstvu dali su i cijeli Dom zdravlja u Maglaju sa njihovim direktorom Elvirom Vehabovićem, zatim veliki dio doprinosa je dao sanitarni inžinjer u toj higejensko – epidemiološkoj službi u Maglaju i dodatni medicisnki tehničari i sestre koje su se uključile u tu službu, jer je trebalo obići veliki broj ljudi i lokacija, samo je radnika bilo više od 300 a testirani su i članovi njihovih porodica.

Pravovremeno djelovanje

Najvažnije u maglasjkom slučaju bilo je to što se djelovalo pravovremeno i što niko iz nadležnih službi nije oklijevao. Dobra organizacija posla, koordiniranost uposlenika različitih institucija i stručnost u radu kombinacija je kojom je spašen Maglaj.

Mi smo u tom trenutku prvo pronašli i detektovali izvor i vidjeli smo da se nalazi u firmi. Automatski smo povezali te kontakte, naročito kod članova porodice, i izvršili smo epidemiološko istraživanje gdje smo vidjeli da nije dalje bilo širenja. Tako da smo odmah tu presjekli lanac širenja infekcije, što je jako bitno. Budno smo pratili kliničke simptome. Kako se pojavio koji uposlenik ili član porodice odmah smo na osnovu kliničke slike vršili testiranje i ukoliko je pozitivan odmah su se obrađivali njegovi kontakti“.

Veliku pomoć u sprječavanju širenja zaraze dala je i maglajska policija, koja je kontrolisala i nadzirala osobe kojima je određena epidemiološka mjera samoizolacije, kaže Kozica.

Ključ je bila dobra organizacija, jedna sprega između Doma zdravlja, odnosno zdravstvenog sektora, i policije. Sa policijom smo rigoroznije pratili sve koji su u kućnoj izlaciji, policija ih je po nekoliko puta na dan obilazila da se ne bi slučajno infekcija proširila u gradu. Velika je bila stigma i bio je veliki strah i panika kod stanovništva, a mediji su odigrali veliku ulogu u svemu tome savjetujući stanovnike tako da se većina stanovništva bila disciplinovala i uspjelo se na suzbijanju širenja zaraze“.

Ono što je važno shvatiti, podcrtava Kozica, jeste da se lokaliziranjem zaraze isključivo na uposlenike firme spriječilo širenje zaraze koje je potencijalno moglo osim Maglaja zahvatiti i još nekoliko susjednih gradova.

Virus napada i mlađe ljude

Tu su bile neke dvije firme i osim uposlenika koji su iz Maglaja tu je bilo uposlenika koji su sa teritorije opština Žepče i Zavidovići tako da smo obavijestili kolege iz domova zdravlja u tim mjestima pa su i oni na vrijeme djelovali prema tim pozitivnim slučajevima i njihvoim kontaktima i da je sve stavljeno pod nadzor uz strogo poštivanje mjera izolacije i tako se uspjelo spriječiti dalje širenje“.

Komentarišući podatke o naglom širenju epidemije COVID-19 posljednjih nekoliko sedmica, posebno u regijama Tuzle i Sarajeva, Kozica kaže da je niz faktora odlučio o tome da maglajski scenarij bude pozitivna priča, a da se sada Sarajevo i Tuzla suočavaju sa velikim epidemiološkim izazovima. Najvažniji, podcrtava, jeste što su u vrijeme intenzivne borbe protiv COVID-a 19 u Maglaju na snazi bile oštre restriktivne mjere koje je stanovništvo poštovalo.

U momentima kada se sve to dešavalo u Maglaju tada nije bilo toliko slučajeva u Tuzli ili u Sarajevu, odnosno na tim kantonima. Međutim, ono što smo mi znali, kao epidemiolozi, jeste da je virus već prisutan od februara i marta samo što ga je trebalo otkriti, odnosno to su bile one nepoznanice sa tim novim virusom koliki je, recimo, period inkubacije. Nama je na ruku išlo i tadašnje stanje prirodne nesreće, odnosno vanredno stanje gdje se se mjere poštivale, bili su izolatoriji i gdje se po jednom dobrom planu organiziaciono djelovalo i gdje su se sve mjere sprovodile. Kasnije pojave, taj malo veći broj u ta dva kantona, to se sve dešava nakon ublažavanja mjera, jer se mislilo da virus ima sezonski karakter, poput gripa, i da će dolaskom toplijeg vremena biti manja izloženost, dakle i manja infekcija. Sada imamo spoznaju da virus nije sezonskog karaktera, da se on nalazi u mjestima gdje su kolektivi, gdje su grupna okupljanja, tako da imamo sada problem povećanog broj oboljelih“.

Ono što je novina u odnosu na period od prije nekoliko mjeseci, kaže Kozica, jeste što sada znamo da virus napada i ljude mlađe životne dobi i da zaraza kod mlađih ljudi može biti jednako fatalna kao i kod onih starijih.

Osobe starije od 65 godina su najrizičnije grupe, ali sada vidimo da ima i mlađih ljudi sa smrtnim ishodom zaraze, gdje vidimo da virus izaziva ozbiljno oboljenje upale pluća sa tim nekim posljedicama, a naročito vidimo da su sada ugrožene grupe, odnosno populacija ljudi, koji imaju hronično oboljenje“.

Držati distancu, nositi zaštitnu masku i izbjegavati kolektivna okupljanja jedini su način da se izbjegne infekcija COVID-a 19 poručuje Alis Kozica, čovjek koji je vodio pobjedonosnu bitku protiv smrtonosnog virusa. Najviše na radost stanovnika Maglaja.

Izvor: Al Jazeera