STARI GRAD MAGLAJ ZASLUŽUJE NOVI IZGLED
Inicijativni odbor udruženja u osnivanju „HORA Stari grad“ (HORA – historija, obnova, restauracija, adaptacija), organizovao je tribinu pod nazivom „Zaustavimo propadanje Starog grada“. Na tribini su govorili: dr.sc.Boris Trapara, dipl.ing.arh., dr.Salim Ibrahimefendić, Ago Mujkanović, profesor historije i mr.arheologije i mr. Mensura Mujkanović, direktorica JU Muzej Tešanj, dok je tribinom moderirala mr. Aida Botonjić Karahusić.
Stari grad Maglaj nacionalnim spomenikom BiH proglašen je 2005.godine, a u Odluci o proglašenju date su određene mjere zaštite i očuvanja ovog vrijednog kulturno-historijskog dobra. Neki podaci govore da je maglajski Stari grad 60.godina prošlog vijeka bio bolje istražen i očuvan nego Stari grad u Tešnju. Manji konzervatorski radovi vršeni su 1953. i 1954. godine, na južnoj kuli i na zidovima oko glavne kapije. Zatim, 1962. i 1963. izvršena su obimna arheološka istraživanja u cilju dobijanja podataka za konzervatorsko-restauratorske radove. Brojni artefakti koji su otkriveni prilikom istraživanja nalaze se u dobojskom muzeju, kao što su srednjevjekovni šljemovi, bombarde i topovi. „Stari grad Maglaj može biti jedna od najpozitivnih priča zbog svoga položaja i svoje ljepote. Malo se može pronaći ovakvih burgova, koji unutar sebe imaju i palas – stambeni dio. Ovaj grad puno toga može ponuditi BiH i regionu, iskoristite ovaj položaj, baštinu i bogatstvo na koje možete biti ponosni, a drugi mogu samo da vam zavide. Ovaj skup treba da inicira jednu pozitivnu promjenu: da se krene u osnivanje zavičajnog muzeja ili udruženja, a sve s ciljem revitalizacije Starog grada Maglaj“, poručio je između ostalog mr.arheologije Ago Mujkanović.
Svaka lokalna zajednica treba da bude čuvar svoje baštine
Na tribini mr. Mensura Mujkanović govorila je o tome šta je općina Tešnja uradila na očuvanju i zaštiti Starog grada Tešanj i Eminagića konaka, kao primjera dobre prakse zaštite kulturno-historijskih dobara, kao i o radu Muzeja Tešanj. „Stari grad Maglaj u budućnosti se može promovisati i postati značajna turistička destinacija“, naglasila je mr. Mujkanović i dodala da je općina Tešanj u saradnji sa Federalnim ministarstvom kulture i sporta redovno ulagala sredstva i radila na obnovi i konzervaciji Starog grada Tešanj. Svake godine općina Tešanj aplicira sa jednim projektom, kao i Muzej Tešanj u obnovu Starog grada u okviru transfera za obnovu kulturnog i graditeljskog nasljeđa. Stari grad Tešanj ima suvenirnicu, stalne muzejske postavke, ovdje se održavaju kulturne manifestacije, a ovaj spomenik kulture posjećuju brojne đačke ekskurzije iz gradova Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog i Kantona Sarajevo.
Moramo biti ponosni na svoju prošlost i svoje nasljeđe
„Ne bi smjeli dozvoliti da nas teška društvena i ekonomska situacija dovede do toga da posumnjamo u sebe i svoje kapacitete. Naprotiv, ovo treba da nas ojača, treba da se okrenemo vrijednostima u našoj okolini, mi moramo biti ponosni na svoju prošlost i svoje nasljeđe“, poručio je okupljenim na tribini dr. Salim Ibrahimefendić.
Kako je naglašeno, pasivna zaštita Starog grada Maglaj već postoji jer je on nacionalni spomenik BiH, a aktivna zaštita podrazumijeva način upravljanja kulturno-historijskim dobrom. „Kod načina upravljanja potrebno je izraditi plan upravljanja, odnosno menadžment plan koji treba da iskoristi sve one valorizovane elemente kulturno-historijskog dobra kroz Odluku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, odnosno kroz pravnu zaštitu. Univerzalni principi kojih se treba držati su očuvanje originalih vrijednosti, prezentacija vrijednosti kroz različite kulturno-historijske i zabavne sadržaje koji takođe trebaju imati edukativni karakter i uključivanje srednjevjekovnih gradova u turističku ponudu lokalnih zajednica“, sugerisao je dr.sc.Boris Trapara a osvrnuo se i na način uklanjanja bršljana sa zidina Staroga grada. „Prema Odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika svo samoniklo rastinje na kulturno-historijskom dobru treba biti uklonjeno bez štete po to dobro“.
Tokom tribine date su i određene preporuke. „Općina bi trebala krenuti sa osnivanjem muzeja u Maglaju ili Udruženja koje bi na sebe moglo da preuzme promociju turističkih potencijala. Ulaz u Stari grad Maglaj trebao bi obavezno da bude naplaćivan. Trebalo bi sarađivati sa stručnjacima: historičarima, arheolozima, etnolozima, ljudima koji se bave muzejskom djelatnošću, potrebno je oživjeti Stari grad organizacijom likovnih radionica za djecu, da se na ovom području organizuje obilježavanje značajnih datuma, da se općina malo više aktivira po pitanju zaštite i konzervacije ovog historijskog dobra“, poručila je mr. Mensura Mujkanović.
Pod građana i građanki Maglaj, tribini je prisustvovao i Nedžad Ćatić, rukovodilac resorne općinske službe, gosti iz Kaknja, Tešnja, Zavidovića, Zenice i Sarajeva među kojima su bili i Maglajka Darja Softić Kadenić, ministrica u Vladi KS, te Edin Hasaničević, ministar za pravosuđe i upravu u Vladi ZDK.
N.Br./maglaj.net