NADAJU SE DA NEĆE IZDATI BAGREMOVA PAŠA I LIPA
„Ovako hladno i proljeće sa mnogo padavina mnogi od nas nisu zapamtili“, komentarisali su članovi Udruženja pčelara Maglaj na svome redovnom sedmičnom sastanku.
Zbog kiše i hladnoće pčelarima je propala glavna proljetna paša jer pčele nisu mogle izlaziti napolje i sakupljati nektar. Behar, tzv. voćna paša, prošao je u kišnom periodu pa su pčelari morali vršiti dohranu. Ono što ih raduje nakon lošeg perioda, jeste činjenica da je na određenim mikro lokacijama na maglajskom području bagrem već počeo mediti, a za stacionarne pčelare bagrem je glavna paša.
Mustafa Musaefendić, jedan je od mlađih članova Udruženja, a pčelinjak mu je na području Misurića. Njegov med nagrađivan je i za kvalitet. „Do prije tri dana nikako nismo bili zadovoljni unosom i stanjem na pčelinjacima. Kako se vrijeme proljepšalo, sve se promijenilo pa u posljednja dva dana imamo zabilježen unos od 2 kg na dan. Nadamo se da će ovakvo vrijeme ostati u narednim danima, da se pčele oporave i da se prikupiti nešto meda“, kaže Musaefendić.
„Kako nije bilo voćne paše, pčele smo morali dohranjivati, da se ne bi desila uginuća od gladi jer to bi bila naša sramota“, priča nam pčelar Isak Hadžišehić koji svoj pčelinjak ima na području Plana. „Trenutno ni bagrem ne medi na svim lokacijama, ali se u posljednja dva-tri dana ipak osjeti da ima nekog unosa. Dobro bi bilo da unesu barem za sebe. Poslije bagrema slijedi lipa, malina i ostruga, a mi pčelari smo uvijek optimisti“.
Na području Gornje Liješnice pčelinjak ima Ekrem Suljaković. „Na jednoj prosječnoj košnici imam pčelarsku vagu, pa stalno pratim unos. U utorak je unos bio 2,5 kilogarama, a dan ranije tek 80 grama. To sve govori. Posljednjih 15-tak dana smo morali imati pogače u košnicama da bi pčele preživjele. Stalno pratimo prognozu vremena i nadamo se dobroj bagremovoj paši“, ispričao nam je Suljaković.
„Koliko se bavim pčelarstvom, ovakvo proljeće nisam zapamtio. Zbog niskih temperatura i kiša, pčele bez naše pomoći ne bi preživjele. I sada se situacija razliku od područja do područja, negdje bagrem medi, a negdje ne. Uložimo mi dosta rada u svojim pčelinjacima, tu su i troškovi. U najgorem slučaju nadamo se da ćemo pokriti barem troškove i da one donesu za sebe. Nažalost, svjedoci smo ovih klimatskih promjena koje utiču i na poljoprivredu, a na pčelarstvo posebno. Imamo situaciju da je voće beharalo, ali pčele nisu vršile oprašivanje zbog hladnoće i kiša. I voćari će imati manji urod. Poslije bagrema, dolazi lipa, kupina, livada, ali nisu to neke velike količine. Ja obično većinu tih prinosa ostavim pčelama“, dodao je pčelar Rešad Hifziefendić. Amir Pašić svoj pčelinjak stacionirao je u Kosovi. „Ima nešto bagrema, pčele rade, a koliko donose, to ćemo vidjeti. Kako se vrijeme posljednjih dana popravilo, ja sam zadovoljan. Malo se bojim jakih kiša, vjetra, grmljavine, da ne strada bagrem. I sam sam morao pogačama prehranjivati pčele. Valjda bude lipe i šume“, završio je optimistično Pašić.
Udruženje pčelara Maglaj broji blizu 60 članova. Prošlu godinu maglajski pčelari pamtiće po dobru jer su mnogi vrcali od 20 do 25 kilograma meda po košnici. Procjenjuje se da na području općine Maglaj registrovani pčelari imaju od 2.200 do 2.300 košnica.
N.Br./maglaj.net