Petak , 29. Mar, 2024

VIJESTI - NOVOSTI - NEWS

Maglajka dr. Emina Dervišević dobitnica internacionalne nagrade ''Naučnica 2022. godine''

img

Krajem augusta javnost u našoj zemlji, a posebno u Maglaju, obradovala je vijest da je naša sugrađanka dr. Emina Dervišević dobila je svoju prvu internacionalnu nagradu “Young achiever Award” – „Mlade naučnice za 2022.godinu“, koju dodjeljuje Međunarodni istraživački i razvojni centar za publikacije (IRDCP). Dr. Dervišević nagrada je pripala u konkurenciji 500 aplikanata iz cijelog svijeta. Emina Dervišević doktor je medicinskih nauka, zaposlena je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Katedri za sudsku medicinu.

Dr. Dervišević, kako ste se osjećali kada ste saznali da ste baš Vi dobitnica ove prestižne nagrade?

Uistinu prekrasno, međutim i nestvarno. Za moj akademski profilej i moj CV je ovo velika titula. Kada su me proglasili naučnicom godine, tada su na dodjeli rekli da nagrada prvi put ide u Bosnu i Hercegovinu, tako da sam još ponosnija što je ovo priznanje prvo u kategoriji “Young achiever Award” pripalo upravo meni.

Koje kriterije ste morali ispuniti za dobijanje nagrade?

Riječ je o Internacionalnoj nagradi za najuspješnijeg mladog naučnika, koju dodjeljuje Centar za Internacionalna istraživanja i razvoj nauke (IRDCP). Kriteriji su bili: da ste doktor nauka mlađi od 35 godina, te da je sprovedeno originalno istraživanje, uz osebujnu biografiju i bibliografiju.

Ako kažemo da se bavite forenzikom, mnogi će možda, na prvu pomisliti sa popularne serije sa ovom tematikom. Ali, na čemu se zasniva vaša specijalizacija? Zašto ste se odlučili upravo sa ovu granu medicine?

Sudska medicina jedna je od najstarijih medicinskih specijalnosti, a razvijala se uporedo sa razvojem društvenih zajednica, kako to pokazuju npr. Hamurabijev zakon, Hipokratova zakletva, te zakoni bizantskog cara Justinijana I. Modernu sudsku medicinu utemeljio je u XVII. st. talijanski liječnik P. Zacchia.

Sudska medicina je bila isključivo moj izbor specijalizacije. Nakon trogodišnjeg rada u porodičnoj medicini, prijavila sam se na konkurs, koji je objavio 2017. godine Medicinski fakultet, i bila primljena. Odlučila sam se za ovu specijalizaciju jer je sudska medicina vrlo specifična i zahtijeva veliko znanje, ne može je svako raditi upravo zbog specifikuma i okolnosti s kojima se susrećete. Traži ozbiljnost, principijelnost, elokventnost, koncentraciju i ono što ju je učinilo meni posebnom je to što nikad ne znate kakav vas dan čeka, nijedan nije isti. U samoj definiciji sudska medicina je grana medicine koja se bavi problematikom nasilnog oštećenja zdravlja i nasilne smrti (mehaničkim, hemijskim ili fizikalnim postupcima). Svrha joj je pružanje pomoći pravnoj struci, kako bi se u sudskom postupku (kaznenom ili građanskom) uspješno riješili problemi medicinske naravi. Sudska medicina obuhvata vještačenja za sudske potrebe u slučajevima tzv. krvnih delikata, saobraćajnih nesreća, pri utvrđivanju očinstva (paternitetski sporovi) i u pitanjima naknade neimovinske štete (posljedice nasilnog oštećenja zdravlja i posljedice liječenja). Osnovna je uloga razlika prirodne od nasilne smrti.

U okviru sudske medicine provodi se i identifikacija leševa, u pojedinačnom smrtnom slučaju ili u smrtnim slučajevima pri masovnim katastrofama (migracije, nesreće, ratne okolnosti).

Ako se ne varam, svojevremeno vas je, sa naučnog aspekta, interesovalo i ljudsko srce?

Da, moja prva ljubav je bila kardiologija, međutim, godinama poslije shvatam da nije bila i jedina. Naravno, određeni broj mojih istraživanja je išao i ide u smjeru „srca“ te i sam doktorat, obzirom da je srce bio organ na kojem sam doktorirala sudskomedicinski značaj biomarkera cTnI I Hsp70. Dakle, ta prva nit se prožima u šarolikosti mog ljekarskog djelovanja.

Predajete na Medicinskom fakultetu UNSA. Šta se trudite prenijeti svojim studentima i studenticama, budućim kolegama i kolegicama?

Studenti sa kojima radim su nadomak svojih doktorskih pečata, obzirom da je Sudska medicina na završnoj godini fakulteta. Uživam prenositi osnove Sudske medicine, naročito savjetujem da je papir tj. zdravstveni karton sudskomedicinski dokument i da sve što zapišu o stanju svog pacijenta, je relevantno na sudu, jedino i isključivo.

Da budu odgovorni prema sebi i kolegama i da im profesionalnost bude iznad sujete, da ostanu dobri ljudi, jer ljekari gotovo već jesu.

Sigurno je da vaš profesionalni angažman traži brojna odicanja, ne možemo a da ne naglasimo podršku porodice i kolega.

Uistinu, brojna su odricanja, ali uz podršku porodice i kolega sve je podnošljivo.

Možete li vi svoje profesionalne ambicije ostvariti u Bosni i Hercegovini ili se vidite u inostranstvu?

Ciljevi koje sam imala nisu podrazumijevali odlazak iz BiH, sve je stvar izbora, međutim ne znam šta donose okolnosti i budućnost. Znam samo da nastojim uživati u svakom danu, te ga maksimalno iskoristiti. Plata nije često mjerilo urađenog posla niti zalaganja.

Kakvi su vam daljni planovi?

Zaljubljena sam u istraživanje i nauku, u svaki adrenalinski šok u iščekivanju rezultata novih metoda. Ideja ne nedostaje, baš naprotiv – pregršt je ideja za pionirske pothvate, ali finansijske podrške itekako nedostaje, jer nauka u ovoj državi nažalost nema svoju pravu vrijednost. Moram da se zahvalim Međunarodnom komitetu Crvenog krsta/križa koji je podržao veliki broj istraživanja. Nadalje, apriori mi je privesti specijalizaciju kraju, usvojiti znanja, imati što više prakse koju ću prenijeti budućim naraštajima i raditi kao vještak sudske medicine. Najmlađi sam doktor medicinskih nauka na polju Sudske medicine u Bosni i Hercegovini, tako da ciljevi idu u smjeru naučnih istraživanja, prestižnih rezultata koje ćemo moći primijeniti i u praksi, odlaska na edukacije i svjetske kongrese kako bih u najboljem svjetlu predstavljala BiH.



N.Br./maglaj.net