Obnovljivi izvori energije prirodi ne donose probleme kao fosilna goriva. To su energija Sunca, vode, vjetra i geotermalna energija. Bosna i Hercegovina spada u red država koje se postepeno prebacuju na proizvodnju energije uz pomoć spomenutih potencijala. Od svih obnovljivih izvora energije, solarna je najbolja opcija jer ima najmanji negativan uticaj na okoliš. Potencijal proizvodnje električne energije putem solarnih panela prepoznala su braća Burić – Kenan, Benjamin i Senjamin te realizovali višemilionsku investiciju podizanja fotonaponske elektrane na području Gračinog Brijega-Hedrovača. Cijela investicija od kupovine zemljišta, pribavljanja obimne dokumentacije, konstrukcija i fotonaponske ćelije te trafo stanica, iznosi
3,2 miliona KM. „Vjerujemo da bi nam se uloženo moglo vratiti za pet godina“, kazao nam je jedan od investitora Kenan Burić. Ali, krenimo redom.
Na pribavljanje dokumentacije potrošili skoro tri godine
Kako nam Kenan Burić priča, nakon prerade i pakovanja kafe, Burići su razmišljali o svojoj narednoj investiciji. U prvo vrijeme opcija je bila graditi stambeni objekat, ali onda su, igrom slučaja, došli do Mirela Jabandžića, vlasnika firme „EMY“ doo, koja je bavi instaliranjem fotonaponskih elektrana. Sve to dešavalo se prije nešto više od tri godine, kada su i donijeli odluku da se upuste u značajnu investiciju i projekat. „Tražili smo najpogodnije zemljište u odnosu na položaj Sunca. Došli smo do vlasnika zemljišta koje nam se pokazalo najpogodnije, on živi u Australiji ali uspjeli smo sve brzo realizovati što se tiče kupovine. Ali, tek onda nastaju problemi“, ispričao nam je Kenan. Prema njegovim riječima, najveći problem je bio pribaviti svu potrebnu dokumentaciju – jer prvo su morali izvršiti pretvorbu zemljišta što je trajalo pola godine. Poljoprivredno zemljište prvo je pretvoreno u industrijsko, zatim u građevinsko, pa onda dobiti sve potrebne dozvole. „Nažalost, pokazalo se da nas u početku općinska administracija nije mogla pratiti u realizaciji naše zamisli jer ovakva investicija bila je novina na našem području. Onda smo otišli u Tešanj, kod jednog lokalnog privrednika koji nam je predstavio svoju investiciju – kako je on solarne panele ugradio na poslovni objekat, a pomogao nam je i oko potrebne dokumentacije. Nismo se poznavali do tada ali je nesebično podjelio svoje iskustvo. Ne mogu a da ne kažem da smo zaista očekivali da ćemo brže pribaviti potrebnu dokumenatciju, posebno onu u općini Maglaj, jer radilo se o ozbiljnom ulaganju“, rekao nam je Kenan i dodao da je sve nekako brže krenulo kada su došli do pravnice u resornoj službi Jasminke Saračević. „Uštedila nam je sigurno godinu dana pribavljanja potrebne dokumentacije, zahvaljujući dobrim i korisnim savjetima“, dodao je naš sagovornik. Ništa lakše nije bilo ni u ZDK pribaviti potrebnu dokumnetaciju, koji je nadležan u slučaju njihove investicije jer su prijavili izlaznu snagu od 999 kW. Pola godine čekali su elektroenergetsku dozvolu da bi mogli raditi idejni projekat, pa onda prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i poslati je FERK-u u Mostar. „Dakle sve skupa od početka pribavljanja potrebne dokumentacije do 1.septembra 2024.godine, kada je elektrana zvanično počela sa radom, trajalo je tri godine. Na ovom terenu površine 10,5 dunuma je postavljeno 2.200 fotonaponskih ćelija. Elektrana se tokom ljeta puni maksimalno, da bi bilo zaliha zimi, kada je manje Sunca. Električna energija koja se proizvede u solarnoj elektrani predaje se JP Elektroprivredi BiH. Trafostanica koju smo mi napravili pripada JP Elektroprivreda BiH, struja ide u sistem, a oni je dalje preusmjeravaju“, priča nam Burić i nastavlja. „Mi smo za sada jako zadovoljni. U septembru je bilo 120 MW, u novembru i decembru je bio do nekih 40 MW, sada u februaru je bilo oko 80 MW, vidjećemo kako će biti u martu, najavljeno je više sunčanih dana. Očekujemo da bi nam se investicija mogla isplatiti za oko pet godina, naravno sa ovom cijenom“.
Zbog interesovanja, solarni paneli jefitniji za jednu trećinu
U posljednje vrijeme cijena solarnih panela niža je za oko 30%. „Mi kada smo kupovali panele, cijena po kW je oko 1.600 KM, a sada je cijena do 1.200 KM, naravno sve u zavisnosti od kvalitete. Kod nas su paneli bipolarni što znači da uzimaju i akumuliranu toplotu iz zemlje, osim sunčeve energije. Ova naša je najvećeg kapaciteta na općini Maglaj, a imam informacije da se slične investicije realizuju na području Ozrena i Fojnice. Kada su u pitanju ovakve investicije, nadležni bi trebali puno više ići u korak s vremenom, ovakve solarne elektrane mogle bi postati pravi trend i moje je mišljenje da bi u cilju smanjenja korištenja foslilnih goriva trebalo razmisliti o postavljanju fotonapnskih ćelija na svaki javne objekat, kao što su škole ili neki druge javne ustanove, ali i na veće stambene objekte. Nažalost, puno toga je i neregulisano ili se ne poštuje. Cijena za električnu energiju koju Elektroprivreda mora dati je 18,9 pfeninga i ispod te cijene ne može ići“, dodao je Burić u razgovoru. Nažalost, zbog obilnih snježnih padavina koje su pogodile općinu Maglaj krajem godine, solarna elektrana pretrpila je štete od oko 15.000 KM. Oštećeno je 12 panela i nešto konstrukcije. „Kakve su bile štete na nekim drugim područjima, mi smo opet dobro prošli“, priča nam Kenan i nastavlja. „Dobra je ovo investicija i koristan projekat, ali pribavljanje potrebne papirologije je zaista bilo iscrpljujuće. Investitorima, koji hoće ulagati na maglajskom području, treba maksimalno olakšati realizaciju njihovih poslovnih ideja“, poručio je Kenan Burić na kraju razgovora.
NBr.