Petak , 29. Mar, 2024

VIJESTI - NOVOSTI - NEWS

Traume i ubrzan način života uzimaju danak: Poremećaji mentalnog zdravlja sve češći

img

Rat i ratne traume, poplava, pandemija koronavirusa, gubici u porodici, strah od onoga što nam donosi sutrašnjica, ubrzan način života – sve su to razlozi što su poremećaji mentalnog zdravlja visoko na listi po broju oboljelih u prošloj godini na maglajskom području. O ovoj temi smo razgovarali sa doktoricom Nejrom Nalić Medžić, specijalistom psihijatrom u Centru za mentalno zdravlje.

Nakon što je prije nešto više od godinu dana okončala specijalizaciju iz oblasti psihijatrije dr.Nalić Medžić je u završnoj fazi edukacije za gestalt psihoteraputa. U Centru je angažovana i doktorica nauka iz oblasti psihologije Amela Abidović Mačković koja je završila kognitivno-bihevioralnu terapiju a u Zagrebu je završila specijalizaciju iz oblasti kliničke psihologije. Tina Arifagić, viša medicinska sestra je okupacioni teraput i trenutno se dodatno školuje iz oblasti okupacione terapije. Mr. Samra Jusufbašić, logoped, surdoaudilog i reedukator psihomotorike, dio tima Centra za mentano zadravlje pri kojem je i Centar za rani rast i razvoj.

Ljudi su pod stresom, stalno su u nekoj žurbi, socijalne interakcije su bitno smanjenje, komšiluk kakav svi pamtimo iz nekih ranijih godina više ne postoji, nema druženja, ljudi žive jedni pored drugih a da nisu progovorili ništa više od pozdrava. Ekonomska situacija koja je zabrinjavajuća stvara ljudima teret koji jako utiče na mentalno zdravlje, te gubici bliskih osoba. Ipak, ono što je ohrabrujuće je da ljudi češće traže stručnu pomoć i da se razbija stigma. Ljudi dolaze po savjet i na razgovor. Svima nama u Centru za mentalno zdravlje je to ohrabrujuće jer to spada u prevenciju i na čemu treba dugoročno da se radi. Prevencija i dobar mentalni trening može da preduhitri razvijenja ozbiljnijih mentalnih poteškoća. Osobe koje nam se javi primijete promjene u spavanju, reagovanju, nervozu, počinje da ih boli stomak jer tijelo samo 'govori' da nešto nije u redu (psihosomatsko reagovanje) i ljude se odluče da potraže sručnu pomoć“, kazala nam je u razgovoru dr Nejra Nalić Medžić, specijalista psihijatar.

Za poremećaje mentalnog zdravlja nema dobnih granica

Kada su u pitanju poremećaji mentalnog zdravlja, reklo bi se nema dobne granice, od dvogodišnje djece koja imaju poremećaje iz autističnog spektra pa do starije populacije kod kojih se dijagnostikuje demencija. „Tu su i adolescenti koji su u fazi izgradnje identiteta, koji traže i pronalaze sebe, razvija se seksualnost, to je jako osjetljiv period u razvoju svakog čovjeka i jako puno radimo sa adolescentima, a na tom polju sarađeujemo i sa školama. Problem je i što ima malo psihoterapeuta, a potrebe su velike. Žao mi je kada pacijenti na pregled psihologa ili psihijatra moraju čekati i po 20 dana“, dodala je dr. Nalić Medžić. Najčešći poremećaji metalnog zdravalja su anksioznost, depresija, smanjeno raspoloženje, manjak volje i energije za svakodnevnim aktivnostima, osjećaj krivice, bespomoćnost, ružna razmišljanja, osjećaj besprespektivnosti, osoba se sve više povlači u sebe i nema ni fizičke snage da radi na sebi i mijenja stanje u kojem se našla. „Ljudi ne osjećaju zadovoljstvo u bilo kakvoj dnevnoj aktivnosti i to već postaje veliki problem. Ako to utiče na funkcionisanje u svakodnevnici onda imamo problem kojim ozbiljno trebamo da se pozabavimo. Često sretnem osobu koja se nije javila u Centar za mentalno zrdravlje, ali kroz razgovor saznajem da ima simptome anksiznosti, osjećaj nelagode, treme, nedefinisanog straha, nemogućnost da se dovoljno opusti, da uživa, da ne razmišlja o budućnosti, da živi u momentu – ovdje i sada. A Centar za mentalno zdravlje im se može pomoći samo ako to prihvate i žele. Dobro je doći i po savjet nekoliko puta nego da eventulno dođe do pogoršanja stanja mentalnog zdrvlja. Ja kao psihijatar i psihoterapeut gledam da iskoristim sve unutrašnje kapacitete osobe pa tek onda eventulano pribjegnem lijekovima ukoliko vidim da se stvarno radi o nekakvoj hemiji u mozgu koju treba dovesti u balans. I kao tim radimo na tome da svaka osoba jača samu sebe i da sagleda koliko ima vlastitih, unutrašnjih resursa da se izbori sama sa svojim problemima. Mi samo kao ruka na leđima, da malo usmjerimo a da osoba sama napravi korjenitu promjenu i to je ono dugoročno rješenje. I za svaki naredni problem zna kako da se postavi i da se nosi s tim“, rekla nam je na kraju razgovora dr. Nejra Nalić Medžić, specijalista psihijatar.



N.Br./maglaj.net