U maglajskoj biblioteci o trojici velikana bh književnosti
U prepunoj čitaonici Opće biblioteke Maglaj upriličen je program pod nazivom „Karahasan, Sidran i Hajdarević – svjetionici bosanskohercegovačke književnosti“.
U našem gradu uvijek rado viđeni prof.dr. Enes Karić i prof. dr. Hilmo Neimarlija govorili su o životu i djelima ove trojice velikana bosanskohercegovačke književnosti, vrsnih proznih i lirskih pripovjedača. „Govorimo o velikanima, o ljudima koji su ostavili traga u domaćoj književnosti i koji svima nama puno znače. Vrijedno je osvratiti se na njihovo djelo i da se ugledamo na ono što su nam oni ostavili“, kazala je otvarajući program Nina Bunjevac-Salkić, direktorica biblioteke. Prof.dr. Enes Karić govorio je o njihovim biografijama i bibliografijama. „Sidran je po svome stvaralaštvu bio vrlo razuđen - bio je i pjesnik, pripovjedač, dramaturg, pisao je za pozorište i film, bio je i vrsni komentator zbivanja u Bosni i Hercegovini. Bio je pravo ogledalo svoje književnosti“, rekao je prof. Karić i nastavio. „Dževad Karahasan nam je ostavio velike romane 'Istočni divan', 'Šahrijarov prsten', 'Šta pepeo priča', 'Zapisi iz tamnog vilajeta', 'Sara i Serafina' i mnoge druge. Svoje umijeće prepričavanja, književno kazano islamskih tema, jako dobro je znao ponuditi evropskim čitaocima. Hadžem Hajdarević je prije svega bio pjesnik, pjevao je vodi, njegov glavni motiv bila je voda, a pokazao se i kao jako dobar prozaist“.
Prof. dr. Hilmo Neimarlija podsjetio je da su u svoje vrijeme i Sidran i Karahasan i Hajdarević bili predsjednici Društva pisaca BiH. „U stvaralaštvu ove trojice velikih književnika vidi se da su bili vrsni lirski i prozni pripovjedači, oni su nam dali naše pravo na vlastitu priču, pravo na vlastiti jezik. Sidran, Karahasan i Hajdarević nisu značajni samo po svome neospornom doprinosu bošnjačkoj knjiŽevnosti i umjetničkom uzdizanju značenja riječi u svome maternjom jeziku. Svaki od njih je veliki i značajan i po tome što je svaki od njih, na svoj osoben, izvoran i vjerodostojan način doprinijeo književnosti kao univerzalnom dobru ili književnosti kao kretanju putem kojim se postiže blizina univerzalnom dobru“, kazao je između ostalog prof. dr. Hilmo Neimarlija. Učenici Gimnazije „Edhem Mulabdić“ Amila Mulasmajić, Amar Hasanbašić, Amra Bradarić i Vedad Mujanović čitali su odlomke iz dijela Karahasana, Sidrana i Hajdarevića, a u biblioteci je postavljena i izložba njihovih najznačajnijih dijela. Druženje sa Maglajlijama gosti su završili s porukom da čitamo ono što su napisali Abdudal Sidran, Dževad Karahasan i Hadžem Hajdarević jer smo im tada najbliži.
N.Br./maglaj.net