ROMAN „MELUN“ ENVERA ČOLAKOVIĆA OBJAVLJEN NAKON ŠTO JE 90 GODINA STAJAO U RUKOPISU
U Maglaju je, nakon Sarajeva, promovisan roman „Melun“ Envera Čolakovića koji je 90 godina stajao u rukopisu, nepoznat javnosti i 47 godina nakon smrti autora. Upravo ovim vrijednim kulturnim događajem, za koji se ponovno tražila stolica više, otvoreni su 21. „Mulabdićevi dani kulture“. Ova manifestacija je jedinstven način da se Maglajkama i Maglajlijama prezentira sve ono što se dešava u bh književnosti, da se motivišu djeca i omladina kroz različita takmičenja i konkurse, da razvijaju svoju kreativnost i budu aktivni sudionici u kulturnom životu grada. Na samom otvaranju prisutnima se obratila Aida Bašić, predsjedavajuća Općinskog vijeća, koja je istakla da su „Mulabdićevi dani kulture“ jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u gradu, sa kvalitetnim sadržajima i velikom posjećenošću. „Mi u Biblioteci o 'Mulabdićevim danima' i ne volimo govoriti kao o manifestaciji, mada se tako tretira, niti smatramo da promovisanje kulture i pisane riječi treba biti manifestacionog karaktera. Naprotiv, to su zadaci koje s ljubavlju obavljamo u kontinuitetu vjerujući da su knjige još jedino preostalo čovjekovo utočište koje ne podiže zidove oko nas, a ipak ima moć da nas odvoji od ostatka svijeta. 'Mulabdićevi dani kulture' imaju zadatak očuvati sjećanje na prvog bošnjačkog romanopisca, pitopisca, novelistu, ali i jednog od najznačajnijih prosvjetitelja kod Bošnjaka, čovjek čiji roman 'Zeleno busenje' daje jedinstvenu sliku Maglaja iz perioda smjene dva carstva“, kazala je na otvaranju Nina Bunjevac-Salkić, direktorica Biblioteke.
Iza Čolakovića ostala i još četiri neobjavljena romana
Roman „Melun“ Čolaković je napisao 1934. godine, a nedavno da je objavila Izdavačka kuća „Connectum“, čiji je direktor i glavni urednik Ajet Arifi, ujedno i predsjednik zajednice izdavača u BiH. Čolakovićeva ostavština su i četiri neobjavljena romana, novele i poezija. „Riječ je o tekstu, o naporu spisateljskom koji iza sebe ostavlja pečat žive riječi. Ovo je živa riječ koju vrijeme ne može zaustaviti, može odgoditi, ali trajno i definitivno zaustaviti sigurno ne“, kazao je Arifi. Prof. dr. Muhidin Džanko dao je kritički osvrt o romanu „Melun“ iz kojeg izdvajamo: "Literarna i životna sudbina Envera Čolakovića neponovljive su i jedinstvene po svojim čudesnim prepletima i preokretima. To je pisac, intelektualac koji je prošao trnovit put od slave i prestižnih nagrada ovjenčanog književnika, do pritvorenika i uznika u komunističkim kazamatima, kada je bio redovno na indeksu zabranjenih pisaca, izložen neimaštini i egzistencijalnim nedaćama, koje mu je, svojom otvorenom naklonošću ublažio Miroslav Krleža. Iako je bio u nemilosti izdavača nakon Drugog svjetskog rata, Enver Čolaković bio je najčitaniji bošnjaČko-muslimanskih pisac jer se njegov roman 'Legenda o Ali-paši' čitao u muslimanskim kućama kao nijedan bošnjački roman prije njega“, rekao je prof.dr Muhidin Džanko i dodao. "No, iako nije objavljivao svoja književna djela nakon rata, pisao je pjesme, pripovjetke, romane, dnevnike i bio je izrazito talentovan pisac koji je vjerovao u tezu ruskog pisca Mihaela Bulgakova da 'rukopisi nikada ne gore'. I kao što je čuveni Bulgakovljev roman 'Majstor i Margarita' tek posthumno objavljen, tako i nakon punih 90 godina zahvaljujući poduhvatu sarajevskog 'Connectuma' u prilici smo posthumno promovisati novi roman Envera Čolakovića 'Melun'", zaključio je Džanko.
Stranice romana "oživio je" akademski glumac Mirza Mušija, čitajući odabrane odlomke iz knjige, a njegova izvedba dočarala je prisutnima, ne samo radnju romana, već i njegovu duboku suštinu. U muzičkom programu odabranim djelima klasične muzike, ali i sevdalinkama, predstavile su se učenice Paralelne muzičke škole Maglaj: na gitari Maja Mešić, Azra Kalabić uz podršku profesorice Sanele Porčić te na klaviru Dunja Smajlagić i Nadija Mehinagić. U čitaonici Biblioteke postavljena je i Izložba „Maglajski autori u Zavičajnoj zbirci“ koja je postavljena do 5. marta. Uskoro slijede i niz ostalih sadržaja u okviru „Mulabdićevih dana kulture“ čiju organizaciju su pomogli Ministarstvo civilnih poslova BiH, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK i općina Maglaj.
N.Br./maglaj.net