PORED SVOJE EKOLOŠKE I ESTETSKE FUNKCIJE, PLATANI U MAGLAJU IMAJU I IZUZETNU KULTURNO-HISTORIJSKU VRIJEDNOST
U sali Doma kulture „Edhem Mulabdić“ održana je javna prezentacija radne verzije elaborata pod nazivom „Analiza stanja stabala u drvoredima i Aleji ljiljana i Viteškoj ulici u Maglaju“. Izradu ovog dokumenta koji bi trebao dati odgovore na brojna pitanja koja se odnose na stanje ukupno 79 stabala platana, lipe i smrče u ove dvije ulice u gradu, općina Maglaj povjerila je firmi „Šuma plan“ Banja Luka, dok profesori sa Šumarskog fakulteta Sarajevo prof.dr Sead Ivojević i prof. dr. Osman Mujezinović vrše nadzor nad izradom elaborata. Nedžad Ćatić, rukovodilac resorne općinske Službe istakao je da je općina Maglaj ove godine donijela odluku da se krene sa izradom Elaborata o zdravstvenom stanju stabala u drvoredima u Maglaju te da je osigurana i supervizija kako bi se u konačnici dobio što kvalitetniji dokument.
Platanima se nije posvećivama dužna pažnja
Kako je rekao Darko Jović, dipl.ing.šumrstva i član radnog tima firme „Šuma plan“, predmet analize bilo je 79 stabala platana, lipe i smrče. „Nakon detaljno obrađenih 79 stabala, najveći broj stabala je ocjenjenim zdravim ili stablima sa manjim povredama, trećina je ocijenjena kao stabla dobre vitalnosti, a samo tri stabla su ocjenjena kao loša ili vrlo loša i ona su predložena za uklanjanje. Dominantnu starosnu strukturu čine fiziološki zrela stabla sa procjenjenom starošću od više od 100 godina. Takođe, sanaciju je potrebno izvršiti na 75 stabala a ona se odnosi na redukciju krošanja i proširivanje životnog prostora kod gotovo svih stabala. Posebno skrećemo pažnju na prisutna oštećenja korjenovog sistema, nekompaktnost drvoreda a iste je potrebno popuniti sadnjom novih stabala na upražnjena mjesta. Građevinski i komunalno-infrastrukturni radovi su identifikovani kao jedna od najvećih prijetnji zdravstvenom stanju stabala, a zelenilo se zanemarivalo i prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije. O svemu ovome bi se trebalo povesti više pažnje u budućnosti te spriječiti svaki vid daljnjih oštećenja. Zaključak je takođe da se stanju platana u Maglaju dugi niz godina nije posvećivala pažnja i bili su prepušteni sami sebi bez sprovođenja bilo kakvih mjera njege i zaštite, pa čestitam aktuelnoj vlasti u Maglaju što se nakon svih ovih decenija uhvatila u koštac sa mjerama zaštite i spašavanja stabala u gradskim alejama“, kazao je između ostalog Darko Jović te sugerisao tri faze sanacije: uklanjanja oštećenih stabala do kraja godine; proširenje životnog prostora platana te sadnja novih sadnica stabala platana koje bi imale svoju funkciju u drvoredu.
U platanima treba da uživaju i naši nasljednici
Prof.dr. Osman Mujezinović govorio je o štetnicima i bolestima koji se mogu naći na stablima platana te sugerisao slijedeće: definisanje principa za upravljanje stablima platana; potreba kontinuiranog montoringa zdravstvenog stanja platana; pravovremeno poduzimanje odgovarajućih mjera kontrole; promocija Aleje platana kao prirodnog naslijeđa na području Maglaja. Prof.dr Sead Ivojević naglasio je da su građani platane samo posudili od budućih generacija i tako bi ih i trebali posmatrati – da oni ostanu našoj djeci, njihovim unučadima i njihovim potomcima, da i oni uživaju u njihovoj ljepoti. „Platani su zasađeni prije više od 130 godina, na većini stabala mjere njege koje su provedene bile su neblagovremeno i neadekvatne. Jako kasno su orezivane grane velikih dimenzije, nisu tretirane adekvatno a sve to nije rađeno sterilnim alatima a posljedica su oštećenja i rupe koje su se javile na stablima. Sve to smanjuje životni vijek platana. Nalazimo se pred velikim izazovom i trebamo biti jako oprezani, ali isto tako alarmirati širu zajednicu te više nivoe vlasti da bi se napravila kvalitetna studija“, kazao je prof.dr Ivojević.
Tokom diskusije date i preporuke
Stručnjaci sa Šumarskog fakulteta Sarajevo, prof.dr Sead Ivojević i prof. dr. Osman Mujezinović, dali su i svoje preporuke koje bi trebalo ugraditi u finalnu verziju dokumenta koja bi na kraju trebala biti i odobrena od strane nadzornog organa. Oni koji su prisustvovali prezentaciji ovog dokumenta naglasili su da se stabla platana moraju zaštiti onako kako to nalaže struka ali i da ovaj dokument ne ostane mrtvo slovo na papiru.
N.Br./maglaj.net