Klizište na području Mladoševice trenutno miruje
Na općini Maglaj registrovano je 118 klizišta koja ugrožavaju ljudske živote, stambene i objekte infrastrukture, poljoprivredne površine i šume. Ono koje se pokrenulo 7.januara na području mjesne zajednice Novi Šeher, tačnije u naselju Mladoševica, površinom je najveće na općini Maglaj, a klizište na ovom području registrovano je još 2014.godine. I prije deset godina proglašeno je tzv.'crvenom zonom' u kojoj nije dozvoljena nikakva izgradnja, mada je zahtjeva bilo. Najveća pomjeranja tla na ovom području bila su 7. i 8.januara i klizište trenutno miruje.
Region u kojem se nalazi klizište površine je 50 hektara, a konture klizišta zahvataju površinu od nešto više od 15 hektara.
Zbog sigurnosti iseljeno 18 mještana
Zbog sigurnosti, a nakon proglašenja stanja prirodne nesreće, iz sedam kuća iseljeno je 18 mještana ovog naselja. Nadležne službe općine Maglaj su na stalno na terenu, zajedno sa načelnikom Maidom Suljakovićem i ono što se trenutno radi na ovom podruje je odvodnja površinskih i podzemnih voda kako su to i preporučili stručnjaci Federalnog zavoda za geologiju koji su bili na ovom području i dali preporuke i smjernice šta dalje. Takođe, Federalna uprava Civilne zaštite na raspolaganje općini Maglaj stavila je i dio svoje mehanizacije. „Klizište trenutno miruje. Postavili smo 18 do 20 kontrolnih tačaka kojima ćemo snimati stanje i pratiti da li se klizište i dalje kreće. Naravno, ta ogromna količina zemlje tražiće mjesto da se slegne, ali ne bi trebalo biti nekog velikog klizanja tla, osim mjestimičnog. Prema informaciji i preporukama Federalnog zavoda za geologiju radimo ono što je samo i dozvoljeno na ovom području - iskop kanala na rubnim dijelovima klizišta, na bokovima. Time se odvode površinske i podzemne vode do kanala pored regionalnog puta, a dalje do Mladoševićke rijeke. Mehanizacije ima dovoljno, a tu je i mehanizacija FU CZ koja nam je stavljena na raspolaganje“, kazao je za naš portal Faris Habibović, pomoćnih načelnika za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Do sanacije bi trebalo izvršiti niz predradnji
Tačni uzroci klizišta, ističe Habibović, mogi bi se znati nakon detaljnijih istraživanja, sačinjavanja elaborata i glavnog projekta za sanaciju klizišta. „I golim okom vidljivo je da su na području klizišta vršene određene radnje, znamo da je bilo i obilnih padavina, ali o tačnim uzrocima pokretanja klizišta ne možemo govoriti bez sveobuhvatnih istraživanja. Znamo i da je klizište na ovom području registrovano još 2014.godine“, dodao je Habibović. Da bi došlo do sanacije klizišta potrebno je izvršiti niz predradnji, istraživanja i ispitivanja na terenu, a naravno sama sanacija iziskivaće velika sredstva. „Sanacija klizišta na ovom području sada se i ne bi mogla vršiti, potrebno je da se klizište prije svega smiri, a onda i pronaći sredstva. Procjene govore da bi u sanaciju trebalo uložiti više od milion i po maraka“, zaključio je naš sagovornik.
Preporuka građanima – budite oprezni prilikom planiranja gradnje
Mještani dobro poznaju područje gdje žive, znaju da li je ono plavno ili ugroženo klizištima (Isići, Bradići, Suljakovići, gornja Kosova itd.). „Neka se mještani ne zavaravaju da ako je od aktiviranja nekog klizišta prošlo 10 godina da je ono i mirno. Nije, teren stalno radi i zato savjetujem maksimalan oprez. Kada sačinimo Katastar klizišta on će nam služiti da lakše dođemo do informacija o karakteru i obliku. Generalno, najviše je do nas samih. Građanima savjetujem da se dobro raspitaju i kada kupuju zemlju za neku buduću gradnju. Možda to prividno na početku više košta, ali se dugoročno više isplati“, zaključio je Faris Habibović, pomoćnih načelnika za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
NBr.