URBANBOX
 

Atelje i galerija ''AB'': Poziv na otvaranje izložbe slika Admire Bradarić ''Dijalektika krpica'' (FOTO)

Datum: 09.11.2017 | 11:33


Broj pregleda: 599



Atelje i galerija AB - Maglaj vas poziva na otvaranje samostalne izložbe slika "Dijalektika krpica" - Admire Bradarić koja će biti otvorena večeras u 19,00 sati.

Na izložbi će biti predstavljeno dvadesetak radova iz novog ciklusa radova i tridesetak iz dosadašnjeg stvaralaštva umjetnice. Izložbu otvaraju književnik Amir Brka i akademski likovni umjetnik Miralem Brkić uz mini koncert Tarika Šehovića sa njegovim nastavnikom Enverom Softićem.



Dijalektika krpica

Prelijepo je savremeno doba. Samo se treba naviknuti na to da smo upleteni u komunikacijske mreže i lijepo se prepustiti rafalima informacija koje zuje iz svih komunikacijskih cijevi. Naravno, u početku je pomalo teško naviknuti se na kakofoniju i konstantno zapljuskivanje talasa i talasa turbo-ultra-ekskluzivnih vijesti, ali kad se navikne, živ insan otkriva beskraj asocijacija koje se lijepe jedna uz drugu i u svemu nastajuneočekivane relacija. Tako mi se dogodi da me, u zadnjem danu oktobra, iz krpica u ormaru zapljusnu čisto hegelovsko dijalektičko trojstvo.

Ujutro, pripremajući se za predavanje o grčkoj umjetnosti, u knjizi Josteina Gaardera ”Sofijin svijet”, (lijepom štivu za srednjoškolcima objasniti ideje grčke filozofije), naletih na citat Sokratovog usklika na pijaci ”Koliko mi stvari uopće ne treba!”

Ostala je ta rečenica u mreži nabacanih podataka koje mi ne trebaše tog dana, ali kad dođoh iz škole, uz poslijepodnevnu kafu, supruga i kćerka me spojiše na talase televizijskog talk šoua u kojem su neke dame objašnjavale tajne sređivanja ormara sa garderobom. Da sad ne gnjavim sa nedoumicom šta je mlada dama mislila kad je svoju mamu nazvala hrčak-ženom (važno je da nisu gušteri), ali savremena sredstva komuniciranja me obogatiše saznanjem osnovnog pravila da iz ormara ima da lete sve stvari koje ne obučemo u toku godine inače nećemo imati mjesta za nove krpice. Koje, naravno, moramo odmah nabaviti da nam ormar ne bi zjapio prazninom.

Složiše se tako dvije suprotnosti, a da mi, osim proste obaveze da se obučem, odjeća u toku dana nije padala na pamet. Niti o tome razmišljah sve dok mi putem internetske pošte, pred sam san, prijateljica Admira Bradarić ne posla fotografije svojih novih slika. Koncepcijski je to nastavak slika sa motivima bjelašničkih sela na kojima je Admira prvi put sliku gradila koristeći industrijski bojena i tkana platna. Kolaži sazdani od komada tekstila, spajanih, lijepljenih, bojenih, odbačenih iz prvobitne namjene, sapletenih u novo značenje. Ono što je služilo prekrivanju tjelesnog sada je sredstvo otkrivanja estetskog. Posebno naglašeno u kombinacijama triptiha čime ideja fragmenta i cjeline iznova priziva igru rastavljanja i spajanja koja tako nadrasta prostu reciklažnost.

I tako se bez prethodne primisli, udesi hegelovsko trojstvo teze, antiteze i sinteze.
Zakoni slučaja u popularnom štivu, televizijskoj zabavi i likovnim djelima, sve u kolažnim formatima teksta, emisije i slike kako to postmodernistički narativ najviše voli, stvoriše kontekstualni čvor.

Iskreno, nisam baš poklonik tekstova u kojim se autor razbacuje poznavanjem filozofije i vikipedijskim sveznanjem od sastava brazilske reprezentacije 58. do nategnutih asocijacija pokupljenih iz popularne kulture. Tako bi crtica o Sokratovoj fasciniranosti našom potrebom za nepotrebnim, a koja je danas dva milenija i pet stotina godina eskalirala do manije koju nazivamo potrošačkim društvom u kojem ljudi ispraznost svojih života kompenziraju puninom ormara, u ovoj priči bila nevažna da se kroz te krajnosti ne oslikava Admirin sintetički koncept.

Sintetički u smislu prihvaćanja različitosti kao jedinog mogućeg načina za ostvarivanje harmonije.Admira Bradarić u gradnji slikarske površine stalno prelazi iz realističkog predstavljanja i apstrakciju. Mada kolažiranje raznobojnih dekorativnih platana navodi na formalističku apstraktnost, Admira ne dozvoljava da motiv prirode bude rasplinut kao nebitni omotač estetske srži. U konačnici, dobijamo likovnu površinu koja oscilira od realistične asocijativnosti cjeline do apstraktne pročišćenosti teksturalnih i kolorističkih odnosa. Na isti način, u motivu drveta kroz godišnja doba, na platnu se sintetiziraju začudnost otkrivanja cikličnosti prirode kroz vizuru iskrene jednostavne likovnosti dječijeg crteža i začudnost otkrića kroz promišljeni likovni eksperiment. U prvi mah, pred nama je najjednostavnija centralna kompozicija sa dominacijom motiva drveta, tako neposredna i komunikativna da to postaje crtež drveta kakav je slikao svako od nas, a u slijedećem trenutku to je koloristička senzacija građena neočekivanim sredstvima poput komada platna koja gradi slojevitu likovnost ostvarenu kroz dugotrajan proces likovnog redefinisanja. Na isti način, kroz cijeli ciklus Admira ne definiše ni prostor slike kao iluziono trodimenzionalan ili plošno dekrativan. Naše oko je slobodno da samo odredi prostornu mjeru igrajući od širine koja priziva planove do minucioznosti detalja koji zavode u dekorativni labirint. Sam izbor materijala za rad želi izbrisati granice namjene, pokazati dvojnost postojanja oblika, njegove trošnosti i težnje za umjetnički uzvišenim. Krpice istrošene utilitarnosti postaju nosioci estetske pročišćenosti jer umjetničko nije u materiji već u duhu, a svaka materija u koju unosimo stvaralački impuls postaje vrijedna. A tada ne postoje odrednice prošlost, sadašnjost i budućnost već samo osjećaj da u svemu oko nas postoji vrijednost, da u svakoj krajnosti postoji i njena suprotnost i da harmonija ne postoji kao negacija već kao relacija.

Zbog toga sam u tekst uveo ideju sintetizma suprostavljenih diskursa. Admira zaista vjeruje da se harmonija hegelovskog apsolutnog duha postiže pomirenjem, ali ne u stanju statične pasivnosti nego stalnog kretanja kao prožimanja. Možda taj način građenja slike nije radikalan, revolucionaran u manifestalnom smislu zagovaranja teze ili negacije kroz antitezu postojećim izrazima, ali je izraz iskrene individualnosti koja svoj izraz pronalazi u likovnoj umjetnosti. Boja i materijal na slikarskom platnu nisu sebi svrha nego postaju rezonantne kutije koje pojačavaju titraje bića umjetnika.


MIRALEM BRKIĆ
akademski likovni umjetnik











maglaj.net
NAJNOVIJE

07.11.2017. | 10:17

DK ''Edhem Mulabdić'' Maglaj organizuje prikazivanje najiščekivanijeg filma godine ''Thor: Ragnarok''

10.10.2017. | 12:30

Velika štrumpfastična avantura u Domu kulture ''Edhem Mulabdić'' u subotu 14.10.2017.

10.10.2017. | 09:40

Dom kulture ''Edhem Mulabdić'' Maglaj organizuje promociju knjige Dolores - putopisna poezija autorice Enese Mahmić



 
 NAJČITANIJE - 30 dana
 AB Galerija
 DK Edhem Mulabdić
 Biblioteka Maglaj
 FEJS PREPORUKE
 

Copyright 2005-2017 maglaj.net
Design and development by MAGNET Studio d.o.o.
Sva prava zadržava autor stranice.