„S obzirom da imamo najporozniju granicu na svijetu, onu prema Hrvatskoj, kad nam mogu prolaziti migranti, može i korona virus“, ocijenio je infektolog, dr. Ednan Drljević, vjerovatnoću da će se korona-virus, nakon Hrvatske, pojaviti i na tlu Bosne i Hercegovine.
Ipak, kaže, mjesta panici nema, s obzirom da se radi o virusu koji je po težini i smrtnosti vrlo blizak običnoj, sezonskoj gripi. Najugroženije su, u širenju korona-virusa, zapravo, ekonomije zahvaćenih zemalja.
Raste broj smrtnih slučajeva u Italiji koja je nakon Kine i Južne Koreje, sada treća država u svijetu u kojoj se virus naglo proširio. Novi virus pojavio se i na tlu Hrvatske, pa panika i među bh. stanovništvom nezadrživo raste.
Prodaja zaštitnih maski nikad veća, proizvođači lijekova protiv gripe bilježe milionske profite. Medijski izvještaji, redovno, podržavaju takav razvoj stvari. Radi li se o vještački proizvedenoj panici ili realnom strahu?
Prema mišljenju infektologa, dr Ednana Drljevića, razloga za paniku ima ali kada su u pitanju državne ekonomije koje neminovno trpe udare iznenadnih epidemija ovakve vrste. Nedostatak informacija i epidemiološko nepoznavanje karakteristika novog virusa je ono što stanovništvo potiče na paniku, kaže Drljević.
„Nema nikakvog razloga za paniku. To je bolest koja ima vrlo malu smrtnost, od koje većina ljudi preživi. Smrtnost uzrokovana korona-virusom je oko dva posto i letalno završi uglavnom kod starih ljudi i onih koji boluju od teških, malignih bolesti“, kaže dr Drljević, dodajući da nije zabilježen ni jedan smrtni slučaj među djecom do 10 godina starosti.
Ipak, zbog velikog broja oboljelih, smatra se da je borba protiv korona-virusa, više nego ikada prije stavila na test temeljne principe Evropske unije, otvorene granice i slobodu kretanja. Kakve će ostaviti posljedice na zapadne demokratije i ekonomiju zemalja zahvaćenih pandemijom, još se manje zna, nego što je to slučaj sa epidemioškim karakteristikama novog virusa. Ono što je sigurno, krize ovakve vrste mijenjaju političku sliku svijeta.
(RTV Zenica)